Sadržaj

• definicija zelene infrastrukture i zakonodavnih okvira te relevantnih dokumenta koji se odnose na zelenu infrastrukturu – u svjetskim, europskim i hrvatskim okvirima.
• kontekst razvoja zelene infrastrukture u okvirima zelene urbane obnove te kako se to odražava na planiranje zelene infrastrukture općenito.
• pregled dosadašnjih postignuća, odnosno dosad izrađenih dokumenata iz sfere zakona i programa, dodijeljenih sredstava za razvoj zelene infrastrukture i oblika subvencija te iskustava u izradi studija i strategija zelene infrastrukture i zelene urbane obnove.
• sažetak projekcija iz kojih područja će u budućnosti dolaziti nova sredstva, no vjerujem da ćemo tu temu znatno temeljitije obraditi tijekom panel rasprave.

Što je uopće zelena infrastruktura i kako je ona prepoznata u međunarodnim, ali i domaćim okvirima?

Program razvoja ZI izrađuje se u međunarodnom i europskom kontekstu koji obilježava razvojna politika usmjerena na održivi razvoj, u okviru koje izniman značaj ima upravo zelena infrastruktura te s njom povezani elementi.

Međunarodni okviri

Zelena infrastruktura nalazi se u okviru tri od 17 ciljeva Programa Ujedinjenih Naroda za održivi razvoj do 2030 (Program 2030, 2015.)  – 17 novih globalnih ciljeva održivog razvoja:

• Cilj 11 – razvoj uključivih, sigurnih, prilagodljivih i održivih gradova i naselja, a kao jedan od prioriteta osiguravanje univerzalnog pristupa sigurnim, uključivim i pristupačnim zelenim i javnim površinama
• Cilj 13 – borba protiv klimatskih promjena i ublažavanje posljedica istih
• Cilj 9 – razvoj otporne i prilagodljive infrastrukture

Nova urbana agenda Ujedinjenih naroda (2016.) 

• nova strateška usmjerenja, globalne ciljeve i prioritete održivog urbanog razvoja te preispituje načela za planiranje, izgradnju, razvoj, upravljanje i poboljšanje urbanih područja.
• stvaranje, održavanje i promicanje sigurnih, uključivih, dostupnih i kvalitetnih javnih zelenih površina te primjena održivih rješenja u planiranju i razvoju urbanih područja.

Pariški sporazum

Zelena infrastruktura donekle je prepoznata i u Pariškom sporazumu, a u funkciji mjera prilagodbe klimatskim promjenama.stvaranje, održavanje i promicanje sigurnih, uključivih, dostupnih i kvalitetnih javnih zelenih površina te primjena održivih rješenja u planiranju i razvoju urbanih područjsmanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 %, doprinijeti ograničenju rasta globalne temperature na manje od 2˚C u odnosu na predindustrijsku razinu te obveza provoditi mjere prilagodbe klimatskim promjenama.

Europski okviri

Komunikacija Europske komisije o zelenoj infrastrukturi opisuje je kao alat za pružanje ekoloških, gospodarskih i društvenih pogodnosti putem rješenja koja se temelje na razumijevanju prednosti koje priroda pruža ljudskom društvu i pokretanja ulaganja koja održavaju i poboljšavaju te pogodnosti. Drugim riječima, to je mreža prirodnih, poluprirodnih područja i zelenih prostora koja pruža usluge ekosustava, pri čemu se potiče dobrobit ljudi i kvaliteta života.

Strateški dokument Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Zelena infrastruktura (ZI) – Unapređenje Europskog prirodnog kapitala (COM(2013) 249 final) od 6.5.2013. godine, definira zelenu infrastrukturu kao „strateški planiranu mrežu prirodnih i poluprirodnih površina koja je, s drugim elementima okoliša, projektirana i upravljana da uspostavi široki raspon usluga ekosustava. Ona obuhvaća krajobrazne i ozelenjene prostore (ili plave ukoliko se odnosi na vodene ekosustave) i ostale fizičke elemente u kopnenim (uključujući obalne) i morskim područjima. Na kopnu je zelena infrastruktura prisutna u ruralnom i urbanom okruženju.“

Europska unija velik naglasak stavlja na razvoj zelene infrastrukture, pogotovo u razdoblju u kojem se trenutno nalazimo.

U okviru Europskog zelenog plana koristi se kao jedan od alata u jačanju otpornosti na klimatske promjene. Prepoznajemo je kao sastavni dio strategije Europske komisije za provedbu Programa 2030 i ciljeva održivog razvoja. Razvojem zelene infrastrukture u urbanim područjima doprinosimo kako održivom razvoju tako i jačanju otpornosti na klimatske promjene te postizanju ciljeva Europskog zelenog plana.

U strateškom dokumentu Zelena infrastruktura (ZI) – Unapređenje Europskog prirodnog kapitala istaknut je značaj zelene infrastrukture u zaštiti prirodnog kapitala Europe te prirodnih staništa i vrsta u širem kontekstu:

• Strateški dokument Europske Komisije, koji zagovara potpunu integraciju zelene infrastrukture u propise EU-a na način da ona postane standardni element teritorijalnoga razvoja širom EU-a.
• Prepoznat značaj zelene infrastrukture u zaštiti prirodnog kapitala Europe te prirodnih staništa i vrsta
• Naglašena je potreba integracije zelene infrastrukture u sektorske politike i financijske instrumente EU te poticanje država članica na uključivanje koncepta zelene infrastrukture u prostorno planiranje
• Istaknuta potreba za međunarodnim i interregionalnim strategijama i projektima u području razvoja zelene infrastrukture.

U Izvješću Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Preispitivanje napretka u provedbi strategije EU-a za zelenu infrastrukturu (COM(2019) 236 final) od 24.5.2019. godine, naglašena je potreba da se istaknu “višestruke koristi koje zelena infrastruktura može pružiti u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima, na primjer izravno sekvestracijom ugljika i neizravno smanjenjem energetske potražnje i onečišćenja aktivnim prijevozom koji je povezan sa zelenom infrastrukturom (kao što su vožnja biciklom i hodanje), ublažavanjem učinaka toplinskih otoka i smanjenjem potreba za hlađenjem i grijanjem zgrada s pomoću zelenih krovova i zelenih zidova.”

Urbana agenda za EU se od svibnja 2016. godine bavi integriranim, koordiniranim i održivim rješavanjem urbanih pitanja njezinih zemalja članica. Ona promiče europski model urbanog razvoja, stvaranje nadnacionalnog mehanizma koordinacije urbanih politika i osnaživanje gradova na razini EU-a. Agenda, također, nastoji poboljšati kvalitetu života u urbanim područjima usmjeravanjem na konkretne prioritetne teme. To čini kroz rad 14 tematskih partnerstava od kojih su sedam „zelena partnerstava“, od kojih se dva izravno odnose na zelenu infrastrukturu:

• Partnerstvo Održivo korištenje zemljišta i rješenja prihvatljiva za prirodu koje, između ostalog, prioritizira učinkovitiju iskorištenost zemljišta i miješanje funkcija te potiče povećanje prisutnosti zelenih površina i zelene infrastrukture i promicanje korištenja rješenja temeljenih na prirodi za poboljšanje uvjeta života unutar urbanih područja;
• Partnerstvo Prilagodba klimatskim promjenama koje, između ostalog, ističe važnost zelene infrastrukture kao dio sinergijskog procesa za urbanu regeneraciju i mjere prilagodbe klimatskim promjenama

Hrvatski okviri

Zelena infrastruktura je kao pojam definirana Zakonom o prostornom uređenju koji u čl. 3. navodi kako su zelena infrastruktura planski osmišljene zelene i vodene površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuju unutar gradova i općina, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcij i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivog razvoja

Izrada Programa razvoja ZI definirana je Zakonom o gradnji koji u čl. 47.c propisuje da Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine). U ovom Programu se razrađuju ciljevi i mjere za razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima radi uspostave održivih, sigurnih i otpornih gradova i naselja kroz povećanje energetske učinkovitosti zgrada i građevinskih područja, razvoj zelene infrastrukture u zgradarstvu te urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju

U Strategiji prostornog razvoja Republike Hrvatske (SPRRH), temeljnom državnom dokumentu za usmjeravanje razvoja u prostoru, otpornost na klimatske promjene je jedan od prioriteta prostornog razvoja, koji se, između ostalog, ostvaruje jačanjem prirodnog kapitala i planiranjem razvoja zelene infrastrukture. SPRRH navodi da je „potrebno promišljati i postupcima planiranja uspostavljati nove te čuvati postojeće sustave urbane zelene infrastrukture – mreže zelenih površina u kojima i s pomoću kojih se doprinosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa u gradovima.”

Program razvoja ZI u urbanim područjima izrađen je za razdoblje 2021.-2030. godine i srednjoročni je strateški dokument Republike Hrvatske kojim se na temelju identificiranog postojećeg stanja zelene infrastrukture u urbanim područjima opisuju razvojne potrebe i potencijali, identificiraju izazovi, definira vizija razvoja te razrađuju ciljevi, prioriteti i mjere za razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima RH radi uspostave održivih, sigurnih i otpornih gradova i naselja kroz povećanje energetske učinkovitosti zgrada i građevinskih područja, razvoj zelene infrastrukture u zgradarstvu te urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju.

Program razvoja ZI u ruralnim područjima ne postoji, no kako doznajemo s panel rasprave održane u okviru u okviru posljednjeg AKtualca, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja odgovorno je za razvoj područja pod Natura2000 (više na poveznici).

Program za urbana područja dodatno naglasak stavlja na tri posebna cilja, a koja su usmjerena na kvalitetno planiranje i upravljanje zelenom infrastrukturom, razvijenu i lako dostupnu mrežu zelenih površina u urbanim uvjetima te podizanja znanja i svijesti o važnosti zelene infrastrukture među građanima.

• Partnerstvo Kružno gospodarstvo koje aktivno promiče održivo urbano planiranje
• Partnerstvo Energetska tranzicija koje se bavi razvojem pametnog integriranog energetskog sustava unutar urbanih područja koji će gradovima omogućiti učinkovito ublažavanje klimatskih promjena, istovremeno postižući dekarbonizaciju i šire ekološke ciljeve
• Održivi razvoj urbanih područja podrazumijeva racionalno korištenje prostora i raspoloživih resursa, što usmjerava aktivnosti prema napuštenim, zapuštenim i podiskorištenim zgradama i prostoru njihovog neposrednog okoliša.

Iz svega navedenog proizlazi da se zelena urbana obnova bavi temama kružnog gospodarenja zgradama i zelenom infrastrukturom isključivo u urbanim područjima, a da se temom ruralnog područja nitko nije bavio. Pritom čak u dokumentu programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim prostorima pronalazimo pasos teksta koji ukazuje na to da će se u budućnosti računati na povlačenje sredstava iz Europskog poljoprivredni fond za ruralni razvoj, samo po kojem ključu. Pitanje tko će se baviti ruralnim prostorom, u kojim okvirima i hoće li jedinice lokalne samouprave ponovno izrađivati planove razvoja zelene infrastrukture za negrađevinska područja ostaje otvoreno.

Dosadašnji rezultati

Velik iskorak je bila ugradnja jasne definicije zelene infrastrukture u Zakon o prostornom uređenju iz 2019., a koji je gotovo izravno prenesen iz europskih direktiva. Dvije godine kasnije definiran je Program o zelenoj urbanoj obnovi kao krovni dokument razvoja zelene infrastrukture . Početkom ljeta dobili smo i priručnik za implementaciju zelene urbane obnove, a 12. prosinca 2023. očekujemo predstavljanje Priručnika za primjenu zelene infrastrukture (više na poveznici).

Kronološkim slijedom:

• Zakon o prostornom uređenju, definicija zelene infrastrukture – 17.4.2019.
• Odluka o donošenju Programa razvoja ZI u urbanim područjima za razdoblje 2021.-2030. godine – 31.12.2021.
• Priručnik za implementaciju strategija zelene urbane obnove – 19.06.2023.

Nažalost, dosad su izostali standardizirani okviri u kojima su izrađivači mogli oblikovati strateške dokumente, ali su unatoč tome izrađene brojne studije i strategije zelene infrastukture i zelene urbane obnove za jedinice lokalne samouprave.

Tijekom godina su nastajali i drugi dokumenti koji se odnose na razvoj zelene infrastrukture i krajobraza, a koji će poslužiti kao kvalitetne podloge u budućnosti. Nažalost, koje će biti implikacije činjenice da dosad nismo imali standard izrade dokumenata ćemo tek saznati. Možda će biti potrebne revizije postojećih dokumenata.

Brojni dokumenti studija i strategija su upravo u izradi, a što možemo zahvaliti činjenici da su kroz dva različita poziva jedinicama lokalne samouprave odobrena značajna sredstva za izradu plana i realizacije zelene infrastrukture.

U okviru poziva Ministarstva prostornoga uređenja dodijeljeno je oko pola milijuna eura za 19 jedinica lokalne samouprave, dok je Fond za zaštitu okoliša odobrio 15 milijuna eura za 46 projekata. Neke jedinice lokalne samouprave su ostvarile sredstva na oba natječaja. Neke jedinice lokalne samouprave su pokrenule ove projekte iz vlastitih sredstava.

Pozivi na dodjelu sredstava:

• Dodijeljeno ukupno sredstava 510.850,04 € za 19 JLS u okviru Poziva NPOO.C6.1.R5.01 MPGI
• Dodijeljeno oko 15.000.000,00 € za 46 projekata u okviru poziva Fonda za zaštitu okoliša

Što nas očekuje u budućnosti?

U narednom razdoblju nas očekuju velika sredstva u okviru ESI fondova i socijalnog fonda za klimatsku politiku. Kako ćemo povlačiti sredstva iz fondova za poljoprivredu ćemo tek saznati. Možda se snalažljivije jedinice lokalne samouprave kod izrade svojih strategija razvoja ne ograniče isključivo na građevinska područja. Vjerujem da će postojati i mnogi drugi izvori financiranja koji ovdje nisu nabrojani.

Koji će biti standardi, metodologija i tipologija kod izrade, to ćemo saznati u skorom razdoblju, a jednako se odnosi i na standardizaciju vođenja registra zelenila.

Međutim, otvoreno pitanje i dalje ostaje praćenje kvalitete izrade studija i strategija i njihove provedbe, odnosno što će biti rezultat hiperprodukcije planova u narednom razdoblju te njihove primjenjivosti u uvjetima u kojima nemamo jasno definirane izrađivače.

Sredstva za JLS – novi Pozivi

• Europski strukturni i investicijski fondovi
  • Socijalni fond za klimatsku politiku
  • Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
  • Europski fond za pomorstvo i ribarstvo
• Standardizacija okvira izrade
  • Metodologija planiranja zelene infrastrukture, izrada tipologije, standarda i kriterija zelene infrastrukture
  • Registri zelenila
• Nove studije i strategije razvoja ZI i ZUO
  • Izrađivači?
  • Prihvatljivi prijavitelji?
  • Ruralni prostor?