Prilagodba prostora na klimatske promjene

Posljedice globalnih klimatskih promjena sve su izraženije i učestalije. Nešto na što su znanstveni krugovi desetljećima upozoravali postalo je realnost i svakodnevnica. Vremenske nepogode su pojave koji su se i prije događale, ali ne ovoliko učestalo i tolikog intenziteta. Međutim, brojne izazove s kojima se svakodnevno susrećemo mogli bismo adresirati kada bismo se primjereno pripremili. Ne možemo biti pripremljeni za apsolutno sve klimatske izazove, ali zasigurno bismo mogli smanjiti učinak njihovog razornog djelovanja. Više nismo u prilici nezainteresirano pristupati oblikovanju našeg prostora, već ga moramo početi prilagođavati za izazove koji nam slijede. I to, u ne toliko dalekoj budućnosti.

U današnje vrijeme nameće se potreba za iskorištavanjem potencijala zelenih otvorenih prostora u pogledu ublažavanja negativnih posljedica klimatskih promjena. Promišljenim planiranjem i oblikovanjem otvorenih prostora unutar gradova i drugih naseljenih mjesta moguće je povećati njihovu otpornost na klimatske ekstreme.

U adresiranju borbe s klimatskim promjenama ističu se dva ključna pojma koja definiraju dvije različite politike – ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama. Ublažavanje klimatskih promjena prvenstveno podrazumijeva smanjenje emisije stakleničkih plinova, pri čemu  najznačajniji učinak imaju energetski i građevinski sektor, kao najveći zagađivači atmosfere. Ukoliko želimo sačuvati postojeće stanje klime, nužno je adresirati ključne probleme vezane uz emisiju stakleničkih plinova. S druge strane, prilagodba klimatskim promjenama podrazumijeva pronalaženje adekvatnog rješenja za ublažavanje klimatskih ekstrema.

Pojmovnik termina vezanih uz klimu:

Klima	Klima je skup prosječnih vremenskih stanja atmosfere odnosno skupa meteoroloških elemenata i pojava kroz dulje vremensko razdoblje. Prema preporuci Svjetske meteorološke organizacije (WMO) koristi se referentno klimatsko razdoblje u trajanju od 30 godina (npr. 1931. – 1960., 1961. – 1990).
Klimatske promjene	IPCC definira klimatsku promjenu kao »…svaka promjena u klimi tijekom vremena, bilo zbog prirodnih promjena bilo promjena koje su rezultat ljudskih aktivnosti.« Definicija klimatskih promjena prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) se posebno oslanja na ljudsko djelovanje kao: »promjena klime koja se pripisuje izravno ili neizravno ljudskim aktivnostima koje mijenjaju sastav globalne atmosfere i koja je, osim prirodnih klimatskih varijabilnosti, promatrana tijekom usporedivih razdoblja.«
Ublažavanje klimatskih promjena	Pojam koji se koristi za opis postupka smanjenja emisija stakleničkih plinova, koje pridonose klimatskim promjenama. Uključuje strategije za smanjenje emisija stakleničkih plinova (niskougljični razvoj) i povećanje spremnika ugljika.
Prilagodba klimatskim promjenama	Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) definira prilagodbu kao »prilagodbu u prirodnim ili ljudskim sustavima kao odgovor na stvarne ili očekivane klimatske podražaje ili njihove učinke koji ublažavaju štetu ili iskorištavaju korisne mogućnosti«.

Iako je glavni fokus ove konferencije bio definiranje okvira rada krajobraznih arhitekata u kontekstu projektiranja i planiranja NbS-ova, u prvi plan je stavljena njihova uloga u prilagodbi prostora na klimatske promjene. Pritom treba napomenuti da svaki NbS mora biti prilagođen kontekstu i karakteristikama prostora u koji se ugrađuje. Rješenje koje je primjereno za određeno podneblje ili određene klimatske uvjete nije izravno replikabilno na drugom području.

Nature-based Solutions (NbS)

Teme koje će se obratiti u nastavku članka :

• definicije različitih organizacija
• razina integracije NbS-ova u hrvatskim okvirima.
• mjerila i mjerljiv učinci
• planski i oblikovni okviri
• NbS-ovi u urbanom i ruralnom prostoru
• standardizacija i kriteriji
• dosadašnji ostvareni rezultati i zaključci

Definicija NbS-a

Europska komisija, definira rješenja temeljena na prirodi kao „rješenja koja su nadahnuta i podržana prirodom, a koja su isplativa (cost-effective), istovremeno pružaju ekološke, društvene i ekonomske dobrobiti te pomažu u jačanju otpornosti“. 

World Bank	Nature-Based Solutions (NBS)/ Nature-Based Infrastructure (NBI)	Nature-Based Solutions or Nature-Based Infrastructure is an approach that uses natural systems to provide critical services, such as wetlands for flood mitigation or mangroves to reduce the impact of waves, storm surge, and coastal erosion. These solutions can also synergize with grey infrastructure, forming so-called “hybrid” solutions.
IUCN (International Union for Conservation of Nature)	Nature-Based Solutions (NBS)	Nature-Based Solutions are actions to protect, sustainably manage, and restore natural or modified ecosystems, that address societal challenges effectively and adaptively, simultaneously providing human well-being and biodiversity benefits.
EU (European Union)	Nature-Based Solutions (NBS)	Solutions that are inspired and supported by nature, which are cost-effective, simultaneously provide environmental, social and economic benefits and help build resilience.
UN Environment Programme Convention on Biological Diversity	Ecosystem-based Adaptation (EbA)	Ecosystem-based Adaptation is the use of biodiversity and ecosystem services as part of an overall strategy to help people adapt to the adverse effects of climate change.

Navedene definicije sugeriraju različito poimanje tematike NbS-a od strane međunarodnih organizacija. Svjetska banka (koja je primarno ekonomski orijentirana) NbS opisuje kao alat kojem su na prvom mjestu priroda, ekonomičnost i prilagodba, dok Europska komisija uključuje i društveni aspekt. Ovo je zanimljiv pristup, s obzirom na to da NbS definiramo kao alat koji se temelji na prirodnosti, a kojem je cilj suzbijanje posljedica klimatskih promjena. Europska unija ima tendenciju uključivanja zajednice u procese, no pitanje je primjerenosti njenog uključivanja u kontekstu funkcionalnog alata ovog tipa.

Termin	Organizacija	Nature Environment	Economical Cost – Effective	Engineering Technical	Social	Sustainable Resilience	Adaptable Flexible	Restoration
NbS/NbI	World Bank	x	x				x
NbS	IUCN	x			x	x	x	x
NbS	EU	x	x		x	x	x
EbA	UNEP &CBD	x			x		x

Bitno je istaknuti razliku između  pojmova ‘NbS’ i ‘zelena infrastruktura’. Pojam zelene infrastrukture podrazumijeva međusobno povezivanje različitih tipova zelenih i otvorenih površina u jedinstven sustav (neovisno o njihovom karakteru), te načelno govorimo o planskom alatu. S druge strane, NbS predviđa konkretne mjere i zahvate u prostoru, pod određenim uvjetima, a da pritom ne ovisi o mjerilu provedbe. Elementi zelene infrastrukture mogu biti oblikovani korištenjem NbS pristupa, međutim nije nužno.

Zakonski okviri

Hrvatsko zakonodavstvo nam ne pruža jasne odgovore. Ne možemo ih pronaći izrijekom niti u jednom od navedenih zakona:

• Zakon o prostornom uređenju
• Zakon o gradnji
• Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja
• Zakon o zaštiti okoliša

Termin ‘NbS’ nije definiran u okviru relevantnih zakona RH (Zakon o prostornom uređenju, NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23, Zakon o gradnji, NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, NN 127/19, Zakon o zaštiti okoliša, NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18).

Ne pronalazimo ih izrijekom niti u brojnim strategijama i programima, iako se vrlo često na iste pozivamo:

• Nacionalna strategija zaštite okoliša
• Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske
• Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine
• Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine (NECP)
• Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine

Od strategija i programa izrađenih na nacionalnoj razini, pojam ‘NbS’ pronalazimo u Programu razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine, te u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu. Pritom pojam ‘NbS’ nije jednoznačno definiran, već se samo naglašava važnost korištenja NbS-ova pri planiranju i provedbi mjera.

Izostanak jasne definicije NbS-a na nacionalnoj razini kao rezultat ima i manje korištenje NbS-a u strategijama, programima i planovima jedinica lokalne samouprave, pri čemu su najzastupljeniji  u strategijama zelene urbane obnove i SECAP-ima  (uvijek  u obliku preporuka i smjernica).

 Nameće se pitanje načina izrade dokumentacije koja se odnosi na NbS, eventualne kolizije s postojećim zakonodavnim okvirima koji mogu zahvatiti potencijalnu izvedbu istih, ali i prihvatljivih izrađivača projektnih rješenja i strategija te onih koji će iste ocjenjivati. Pritom je  nužno definirati jasne okvire rada svim sudionicima – izrađivačima, investitorima, provoditeljima,  ali i poejdincima  koji ocjenjuju i dodjeljuju europska sredstva.

Pojavnosti NbS-ova – klasifikacija i standardi

Iako su se nastojale ponuditi različite klasifikacije, metodologije rada, kategorizacije i standardi, NbS su se u pravilu uvijek razmatrali u kontekstu konkretnih pojedinih rješenja pri čemu su se koristili različiti stupnjevi tehničkih i biotehničkih rješenja, a često se je i sam pojam NbS-a poistovjećivao s pojmom zelene infrastrukture.

Izvor: https://edepot.wur.nl/648509

Mjerila

Glavna karakteristika NbS-a je njihova neovisnost o mjerilima – NbS može predstavljati pristup oblikovanju manjeg kišnog vrta, ali i renaturalizaciju čitavog ekosustava rijeke.

Izvor: https://www.resilienteast.com/raingardens

Realizaciji NbS-a doprinijela bi zastupljenost u prostorno-planskoj dokumentaciji, koja određuje okvir i doprinosi dinamici prostornog razvoja. U praksi se često susrećemo s nespremnosti izrađivača da u prostorne planove ugradi obvezujuće mjere provedbe koje bi doprinijele lakšoj i sveobuhvatnijoj realizaciji NbS-a, što ponovno polazi od nedostatka zakonske regulative.

Problem u praksi također predstavlja nedostatak standarda i okvira na kojima bi se temeljila realizacija NbS-a u prostoru. U njihovom nedostatku, projektanti se često vode stranim primjerima, poput FLL priručnika za zelene krovove. Pritom se javljaju  konfliktne situacije u kojima investitori zahtijevaju realizaciju pojedinog rješenja, a on sukladno postojećim propisima nije provediv. Primjerice otežana provedivost kišnog vrta zbog Zakona o vodama ili česti problemi sa zelenim fasadama zbog Zakona o zaštiti od požara. U konačnici, postavlja se pitanje tko su prihvatljivi projektanti ovakvih rješenja?

S obzirom da je riječ primarno o biotehničkim rješenjima, koja podrazumijevaju određena znanja o biološkim procesima, ukazuje se prilika za doprinos krajobrazne arhitekture kao struke.

Urbani i ruralni prostor

Zelena rješenje koja doprinose ublažavanju klimatskih promjena nisu ograničena isključivo na urbani prostor, pri čemu se razmatra je li u svrhu suzbijanja utjecaja klimatskih promjena isplativije ulagati u ruralni ili urbani prostor.

Oba pristupa imaju određene prednosti i nedostatke, što zahtijeva i različite pristupe prostornom planiranju. Primjerice, Nizozemska veliki naglasak stavlja na ruralni prostor. Je li NbS-ovima primarno mjesto u urbanim prostorima, s obzirom na to da su proizašli upravo iz želje za rješavanjem urbanih problema i nedostatka ‘prirodnosti’ u gradovima?  Mijenjamo li kulturu građenja i stavljamo dodatni pritisak na gradove? Stvaramo li efekt urban sprawl-a i suvremenog, ‘zeleno obojenog’ oblika gentrifikacije?

S druge strane, ulaganja u ruralni prostor i očuvanje prirodnosti izvangradskog prostora pokazuju značajnije rezultate u vidu sekvestracije dijela atmosferskog CO₂,  povećanja biološke raznolikosti i regulacije vodnog režima. Općenito ruralni prostor može ponuditi možda i najugroženiji resurs – prostor, koji je sad pod sve većim pritiscima energetskog sektora. Međutim, ulaganjima u ruralni prostor ne mitigiramo urbane probleme.

Izvor: https://edepot.wur.nl/648509

Zaštita prirodnog okoliša i NbS

NbS-ovi nisu nadomjestak za gubitak prirodnog okoliša niti se možemo voditi idejom kompenzacije prirodnog prostora. Stoga je potrebno razmotriti je li, pogotovo u kontekstu Republike Hrvatske koja ima očuvane brojne prirodne vrijednosti, korisnije usmjeriti sredstva prema  njihovoj zaštiti i unaprjeđenju.

Zaštita postojećih prirodnih vrijednosti često je javnosti ‘nevidljiv’ zahvat, a može imati pozitivniji učinak od realizacije novih rješenja.

Zbog toga su, na temelju dosadašnjih iskustava i susreta s NbS-ovima, izdvojeni sljedeći parametri za definiranje tipova NbS-ova koji ne definiraju konkretna rješenja, već adresiraju pojedine aspekte razvoja rješenja.

Povezanost	Postojeća rješenja
	Planirana rješenja
Učinkovitost	Realizacija
	Održavanje
Replikabilnost
Adresiranje / ublažavanje problema	Retencija vode
	Bioraznolikost / Kompleksnost
	Efekt toplinskog otoka
	Pokrivenost krošnjama
	CO2 sekvestracija
	Zagađenje
Dostupnost
Mjerilo
Postojeća vrijednost
Društveni utjecaj
Zdravstveni utjecaj
Prirodni utjecaj

Nacionalna ulaganja u NbS-ove

Iako se dosadašnji pozivi za dodjelu sredstava nisu izrijekom odnosili na NbS-ove, jedinice lokalnih samouprava su unutar ovih okvira mogle pronaći sredstva za njihovu realizaciju.  

Pozivi su uključivali sadnju stabala, formiranje novih zelenih površina, formiranje kišnih vrtova itd., ali jasniji kriteriji za uspostavu NbS- su izostali zbog nedefiniranog zakonskog okvira.

Pozivi na dodjelu sredstava

• Dodijeljeno ukupno sredstava 510.850,04 € za 19 JLS u okviru Poziva NPOO.C6.1.R5.01 MPGI
  • Dodijeljeno oko 15.000.000,00 € za 46 projekata u okviru poziva Fonda za zaštitu okoliša
  • Javni poziv Fonda za neposredno sufinanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina (JP ZO 5/2024) 17.000.000 €
  • Javni poziv Fonda za neposredno sufinanciranje uzgoja sadnica u rasadničarskoj proizvodnji za šumske i vrste namijenjene za ozelenjivanje urbanih područja (JP ZO 11/2023) 3.000.000 €
  • Javni poziv Fonda za neposredno sufinanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina (JP ZO 9/2023)  – 17.000.000 €
  • Javni poziv za sufinanciranje radnih podloga za izradu Programa prilagodbe klimatskim promjenama i SECAP(JP ZO 4/2023) – 536.000 €
  • Javni poziv za provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama (JP ZO 10/2022) 11.160.000 €

Stoga zaključujemo da je na nacionalnoj razini potrebno definirati  NbS,  i tipologiju NbS-a kako bi se osigurala polazišna točka za njihovu implementaciju. Pritom je ključno utvrditi jasne standarde i parametre (ne priječeći time inovacije), pogotovo kada je u pitanju dodjela javnih financija, odnosno raspraviti kakvi su NbS-ovi primjenjivi u hrvatskom kontekstu. Određivanje mjerila primjene i analize prostorne pogodnosti ključni su za ugrađivanje NbS-a u prostorno planiranje, neovisno o tome govorimo li o urbanom ili ruralnom prostoru. Kao struka biotehničke profesije, krajobrazni arhitekti svojim znanjem zasigurno mogu doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena kroz realizaciju rješenja temeljenih na prirodi.