UKAH sudjelovao na Talijanskom danu u sklopu 60. Floraarta

U sklopu jubilarnog 60. izdanja Međunarodne vrtne izložbe Floraart, 14. svibnja 2026. na Bundeku je održan Italian Day at Floraart 2026: Connecting the Italian and Croatian Green Experience, događanje posvećeno povezivanju talijanskog i hrvatskog sektora krajobrazne arhitekture, hortikulture i rasadničarstva.

Program je započeo službenim otvorenjem 60. Floraarta, nakon čega je u „Italian Domeu“ održan stručni program uz simultano prevođenje na talijanski, hrvatski i engleski jezik. Uvodne govore održali su veleposlanik Italije u Hrvatskoj Paolo Trichilo i gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, a program je moderirala novinarka Leticija Hrenković iz Agrokluba.

U stručnom dijelu programa predstavljeni su talijanski i hrvatski rasadničarski sektor, održavanje zagrebačkih zelenih površina, proizvodnja i stanje cvjećarstva i ukrasnog bilja u Republici Hrvatskoj, primjena EU propisa o zdravlju bilja te institucionalni okvir talijanskog udruženja ANVE.

U ime Udruženja krajobraznih arhitekata Hrvatske sudjelovao je i predsjednik UKAH-a Marijo Spajić s prezentacijom “Overview of Landscape Architecture in Croatia: Legislative Framework, Current Challenges and Opportunities for Enhanced Cooperation”. U izlaganju je istaknuto da se u Hrvatskoj, ali i šire, sve jasnije prepoznaje doprinos krajobrazne arhitekture klimatskoj otpornosti gradova, kvaliteti javnih prostora, upravljanju vodom, očuvanju tla i bioraznolikosti te ukupnoj vrijednosti prostora.

Posebno je istaknuo da se krajobrazna arhitektura ne bavi isključivo pitanjem finalne dekoracije prostora, nego je to struka koja promišlja složene odnose tla, vode, vegetacije, korištenja, održavanja i vremena te upravo kroz te odnose doprinosi klimatskoj otpornosti, kvaliteti javnih prostora i dugoročnoj vrijednosti krajobraza.

Jedna od središnjih tema izlaganja odnosila se na zakonodavni položaj struke. Istaknuto je da krajobrazna arhitektura u praksi sve više sudjeluje u projektima javnih prostora, zelene infrastrukture, turističkih prostora i klimatske prilagodbe, ali da njezina formalna uloga u sustavu projektiranja, planiranja i javne nabave još nije dovoljno jasno definirana. Zbog toga se krajobrazni arhitekti često uključuju prekasno, kada su ključni prostorni, infrastrukturni i tehnički elementi već određeni.

U prezentaciji je istaknuto i da se paradigma sadnje mora mijenjati. U uvjetima klimatskih promjena više nije dovoljno birati biljni materijal prema trenutačnom izgledu, nego prema dugoročnoj otpornosti na sušu, posolicu, zagađenje, zbijena urbana tla i sve češće vremenske ekstreme. Sadnja se zato mora promatrati kao strateška odluka o budućoj otpornosti prostora.

Posebna pozornost bila je posvećena kulturi održavanja. Naglašeno je da sadnja nije kraj projekta, nego početak odgovornosti. Stablo je živo biće koje raste, razvija se, mijenja volumen, reagira na godišnja doba i zahtijeva kontinuiranu brigu. Kvalitetna sadnica zato traži kvalitetne uvjete.

U tom kontekstu upozoreno je da se najniža cijena često pokaže kao najskuplje rješenje. Krajobrazno uređenje često čini tek mali dio ukupne investicije, ali ima velik utjecaj na doživljaj, uporabnu vrijednost i dugoročnu održivost prostora.

Važan dio izlaganja odnosio se na suradnju s talijanskim rasadničarskim sektorom. Italija je istaknuta kao prirodan i važan partner Hrvatske, osobito u obalnom području. No naglašeno je da suradnja ne bi trebala ostati samo na razini uvoza biljnog materijala, nego se razvijati prema strateškom partnerstvu, prijenosu znanja, standardima kvalitete, edukaciji i jačanju domaćih kapaciteta.

Pritom je upozoreno i na odgovornost koju nosi međunarodna razmjena biljnog materijala. Veći promet sadnica donosi i fitosanitarne rizike, pri čemu unošenje štetnika ili patogena može imati katastrofalne posljedice za biljne populacije i čitave ekosustave. Zbog toga su transparentno podrijetlo sadnica, fitosanitarni standardi, kontrola i razmjena znanja jednako važni kao i dostupnost kvalitetnog biljnog materijala.

U nastavku programa održane su i prezentacije primjera dobre prakse. Talijansku stranu predstavio je Antonino Giambò, član ANVE-a za Siciliju, s prezentacijom o mediteranskom vrtu, dok je hrvatsku stranu predstavio član UKAH-a i krajobrazni arhitekt Željko Radišić s izlaganjem “New Green Map of Cooperation: The Mediterranean Meets the Continent”.

Program je zaključen predstavljanjem međunarodne izložbe hortikulture i krajobraza Greenitaly te raspravom, nakon čega su uslijedili ručak i B2B poslovni susreti s talijanskim tvrtkama.

Sudjelovanje UKAH-a na Talijanskom danu otvorilo je važan prostor za razgovor o položaju krajobrazne arhitekture u Hrvatskoj, potrebi jačeg institucionalnog prepoznavanja struke te mogućnostima kvalitetnije suradnje s talijanskim partnerima. Zaključna poruka izlaganja može se sažeti u misao da kvalitetne sadnice trebaju kvalitetne projekte, a kvalitetni projekti krajobrazne arhitekte uključene od samog početka.