Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine otvorilo je od 4. kolovoza do 3. rujna 2026. godine savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o prijedlogu Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina.
U nastavku prenosimo komentare koje je Upravni odbor Udruženja krajobraznih arhitekata Hrvatske (UKAH) podnio na prijedlog Pravilnika putem sustava e-Savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/10237):
OPĆI KOMENTAR
Udruženje krajobraznih arhitekata Hrvatske smatra da Pravilnik ne uspostavlja jasno i stručno održivo razgraničenje između krajobraznog elaborata i projekta krajobrazne arhitekture.
Krajobrazni elaborat navodi se kao stručna podloga za izradu glavnog projekta, dok se istodobno propisuje da se krajobrazno uređenje u grafičkim prikazima glavnog projekta prikazuje „prema krajobraznom elaboratu”. Međutim, Pravilnikom nije određeno što krajobrazni elaborat sadržava, tko ga izrađuje i potpisuje, tko odgovara za njegov sadržaj niti može li služiti kao neposredna osnova za izvođenje radova.
Potrebno je jasno razlikovati:
– krajobrazni elaborat kao analitičku stručnu podlogu koja sadržava inventarizaciju i analizu postojećeg stanja te utvrđuje ograničenja, uvjete i smjernice za projektiranje
– projekt krajobrazne arhitekture kao dokument kojim se daje prostorno, funkcionalno, oblikovno, biotehničko i tehničko rješenje otvorenog prostora, kao sastavni dio odgovarajuće projektne dokumentacije, prema kojem se izvode radovi.
Dokument koji određuje budući raspored i oblikovanje prostora, položaj postojeće i planirane vegetacije, oblikovanje terena, vegetacijske površine i sadne prostore, materijale, tehničke uvjete, vrste i količine radova, krajobrazni dio upravljanja oborinskim vodama te način izvođenja i održavanja po svojoj je funkciji projekt, neovisno o tome kako ga propis nazove.
Ako krajobrazni elaborat sadržava samo analizu postojećeg stanja i smjernice, prema njemu se radovi ne mogu neposredno izvoditi. Ako sadržava buduće projektno i tehničko rješenje prema kojem se radovi izvode, tada predstavlja projekt krajobrazne arhitekture i mora biti jasno prepoznat u projektnoj dokumentaciji.
Projektiranje krajobraza ne može se svesti na plan sadnje i popis biljnih vrsta. Ono obuhvaća, ovisno o zahvatu, funkcionalnu organizaciju otvorenog prostora, očuvanje i razvoj vegetacije, oblikovanje terena, projektiranje tla (biotehničke mjere i kotno-nivelacijski elementi) i vegetacijske površine, upravljanje oborinskim vodama (kroz biotehničke mjere akumulacije oborinske vode za navodnjavanje ili ispuštanje u sustav oborinske odvodnje s odgodom, pročišćavanje fitoremedijacijom ili zadržavanje i postupno infiltriranje u dublje slojeve), mikroklimatske učinke, bioraznolikost, pristupačnost, sigurnost, način korištenja prostora te održavanje i razvoj vegetacije tijekom vremena. Riječ je o rješenjima koja zahtijevaju specifična znanja krajobrazne arhitekture i biotehničkih znanosti.
Problem stoga nije samo terminološki. Bez jasno definiranog odnosa elaborata i projekta te bez jasnog autora projekta krajobrazne arhitekture otežano je utvrditi odgovornost za pogreške u položaju i izboru vegetacije, neodgovarajuće vegetacijske površine i sadne prostore, kolizije s građevinama i instalacijama, neprikladno oblikovanje terena, nefunkcionalna krajobrazna rješenja upravljanja oborinskim vodama, oštećenje tla i korijenja tijekom gradnje ili neprovedivo održavanje.
Posebno treba istaknuti nelogičnost da Ministarstvo u dokumentaciji Poziva za razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima zahtijeva krajobrazni elaborat ili projekt krajobrazne arhitekture, dok temeljni propis o sadržaju projekata istodobno ne određuje jasan status, sadržaj ni nositelja odgovornosti za tu dokumentaciju. Nije sustavno održivo osiguravati znatna nacionalna i europska sredstva za zelenu infrastrukturu, zahtijevati mjerljive klimatske, ekološke i prostorne rezultate, a istodobno ne definirati projektantski dokument kojim se razrađuje, izvodi i održava.
Uvrštavanje projekta krajobrazne arhitekture ne znači propisivanje zasebne mape za svaki najmanji zahvat. Obveza i opseg dokumentacije mogu se odrediti razmjerno vrsti, namjeni, veličini i složenosti zahvata. Predloženo rješenje iz Pravilnika ne smanjuje količinu potrebne dokumentacije niti administrativno opterećenje. Projektantski rad i dalje se mora obaviti, ali bez jasno određenog statusa dokumenta, izrađivača, potpisa i odgovornosti.
Postojeća neodređenost može dovesti do toga da krajobrazni arhitekt izradi cjelovito krajobrazno projektno rješenje, dok se ono u projektnoj dokumentaciji formalno prikaže i potpiše bez jasnog navođenja njegova autora. Time se stvarno stručno autorstvo odvaja od odgovornosti za izrađeni stručni sadržaj.
UKAH stoga predlaže da se Pravilnikom jasno definiraju dvije različite funkcije dokumentacije: krajobrazni elaborat kao analitička stručna podloga koja prethodi projektiranju i projekt krajobrazne arhitekture kao projektno rješenje budućeg uređenja prostora.
Projekt krajobrazne arhitekture potrebno je jasno definirati i uvrstiti kao strukovnu odrednicu projektne dokumentacije te omogućiti da odgovorni projektant, odnosno krajobrazni arhitekt koji je izradio projektno rješenje bude u dokumentaciji naveden kao njegov autor i da ga potpiše, preuzimajući odgovornost za stručni sadržaj koji je izradio.
Time se ne prejudicira način organizacije cjelokupne projektne dokumentacije niti odnos i odgovornost drugih projektantskih struka. Cilj je jasno razgraničiti stručnu podlogu od projekta te osigurati prepoznatljivost, potpis i odgovornost autora projektnog rješenja.
Ako važeći zakonski okvir ne omogućuje krajobraznom arhitektu potpisivanje projekta krajobrazne arhitekture koji je izradio, UKAH predlaže odgovarajuću izmjenu propisa u opsegu potrebnom da se takvo potpisivanje i odgovornost za vlastiti stručni sadržaj omoguće.
2. KOMENTAR UZ ČLANAK 3. STAVAK 1.
Uvrštavanje projekta krajobrazne arhitekture kao strukovne odrednice projekta
Udruženje krajobraznih arhitekata Hrvatske predlaže da se u članku 3. stavku 1. projekt krajobrazne arhitekture izrijekom prepozna kao odgovarajući projekt pojedine struke, odnosno kao strukovna odrednica projektne dokumentacije.
Predloženom odredbom propisuje se da tehnička rješenja mogu biti sadržana u arhitektonskom, građevinskom, elektrotehničkom i strojarskom projektu. Projekt krajobrazne arhitekture nije naveden, iako sadržava prostorna, funkcionalna, oblikovna, biotehnička i tehnička rješenja otvorenog prostora koja se ne mogu svesti na popis biljnih vrsta ili grafičku oznaku zelenih površina.
Projektiranjem krajobraza, ovisno o vrsti i složenosti zahvata, određuju se među ostalim:
– funkcionalna organizacija otvorenog prostora i odnos izgrađenih i otvorenih površina
– očuvanje, zaštita, presađivanje ili uklanjanje postojeće vegetacije
– položaj, sastav i razvoj planirane vegetacije
– oblikovanje i nivelacija terena
– svojstva, priprema, poboljšanje i zaštita tla
– krajobrazni dio rješenja infiltracije, retencije i korištenja oborinskih voda
– zasjenjenje, mikroklimatski učinci, bioraznolikost i ekološka povezanost
– pristupačnost, sigurnost, način korištenja te održavanje i razvoj vegetacije tijekom vremena
– dimenzije i uvjeti vegetacijskih površina i sadnih prostora
– položaj i odnos staza, površina za boravak, urbane opreme i drugih elemenata otvorenog prostora
Kada dokument određuje budući prostorni raspored, oblikovanje, tehničke uvjete i podatke prema kojima se radovi izvode, riječ je o projektu, neovisno o nazivu dokumenta.
Uvrštavanje projekta krajobrazne arhitekture među projekte pojedinih struka ne znači da se zasebna mapa mora propisati za svaki najmanji zahvat. Obveza izrade zasebnog projekta može se odrediti razmjerno vrsti, namjeni, veličini i složenosti zahvata.
UKAH predlaže da članak 3. stavak 1. glasi:
„(1) Ovisno o vrsti građevine odnosno zahvata, a s obzirom na zadaće struka propisane propisom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje, tehnička rješenja mogu biti sadržana u arhitektonskom projektu, projektu krajobrazne arhitekture, građevinskom, elektrotehničkom i strojarskom projektu.”
Uvrštavanjem projekta krajobrazne arhitekture ne uređuju se odnosi među projektantskim strukama ni način organizacije pojedinog zahvata. Njime se osigurava da projektno rješenje ima jasno mjesto u projektnoj dokumentaciji te da ga može potpisati projektant krajobrazne arhitekture koji ga je izradio. Ako važeći zakonski okvir ne omogućuje krajobraznom arhitektu potpisivanje projekta krajobrazne arhitekture koji je izradio, UKAH predlaže odgovarajuću izmjenu propisa u opsegu potrebnom da se takvo potpisivanje i odgovornost za vlastiti stručni sadržaj omoguće.
3. KOMENTAR UZ ČLANAK 33. STAVAK 2. TOČKU 6.
Definicija i obvezni sadržaj krajobraznog elaborata
UKAH predlaže da se u članku 33., zasebnom članku ili u općim odredbama Pravilnika jasno definiraju svrha, položaj, minimalni sadržaj i izrađivač krajobraznog elaborata.
Članak 33. stavak 2. točka 6. propisuje da tehnički opis sadržava podatke iz geotehničkog, prometnog, krajobraznog i drugih elaborata koji utječu na tehnička svojstva projektiranog dijela građevine ili građevine u cjelini. Međutim, nije određeno što je krajobrazni elaborat ni što mora sadržavati.
Pojedini elaborati evidentiraju, analiziraju ili utvrđuju podatke i uvjete postojećeg stanja, dok dokument kojim se određuje buduće uređenje prostora prelazi granice stručne podloge i ulazi u područje projektiranja. Stoga krajobrazni elaborat treba jasno i nedvosmisleno definirati kao analitičku stručnu podlogu koja prethodi projektiranju.
Iz predložene odredbe nije jasno je li krajobrazni elaborat:
– grafički prikaz položaja postojeće vegetacije
– popis biljnih vrsta koje će se saditi
– grafički prikaz njihova budućeg položaja
– idejno krajobrazno rješenje
– tehnički razrađeno rješenje prema kojem se izvode radovi
– ili kombinacija navedenih sadržaja
UKAH smatra da krajobrazni elaborat treba definirati kao analitičku stručnu podlogu koja prethodi projektiranju, a što proizlazi iz Zakona o gradnji.
Njegova je svrha utvrditi postojeće stanje, relevantna obilježja, ograničenja, rizike, uvjete i smjernice koje se moraju uvažiti pri izradi projekta krajobrazne arhitekture i drugih odgovarajućih projekata.
Ovisno o vrsti i složenosti zahvata, krajobrazni elaborat trebao bi sadržavati najmanje:
– opis i analizu postojećeg stanja prostora
– analizu reljefa i topografskih obilježja
– podatke o tlu i njegovim relevantnim svojstvima
– podatke o površinskim i oborinskim vodama te relevantnim mikroklimatskim uvjetima
– analizu krajobraznih, ekoloških, prostornih i funkcionalnih obilježja
– inventarizaciju postojeće vegetacije, osobito stabala, s podacima o vrstama, dimenzijama, vitalnosti i zdravstvenom stanju
– procjenu mogućnosti očuvanja postojeće vegetacije i preporuku za zadržavanje, zaštitu, presađivanje ili uklanjanje
– prikaz korijenskog prostora i zaštitnih zona stabala kada je to potrebno
– analizu mogućih sukoba vegetacije s građevinama, prometnim površinama i instalacijama
– mjere zaštite postojećeg drveća, korijenskog prostora i tla tijekom projektiranja i izvođenja radova
– uvjete i smjernice za izradu projekta krajobrazne arhitekture i drugih odgovarajućih projekata.
Potrebno je jasno propisati da krajobrazni elaborat kao analitička stručna podloga ne zamjenjuje projekt krajobrazne arhitekture i da se prema njemu ne mogu neposredno izvoditi radovi.
Ako dokument sadržava, primjerice:
– točne položaje buduće vegetacije i drugih elemenata
– oblikovanje i kote terena
– materijale i način obrade površina
– tehničke uvjete i detalje izvođenja
– projektna rješenja navodnjavanja i krajobraznog dijela upravljanja oborinskim vodama
– program održavanja
– druge podatke prema kojima se radovi neposredno izvode
– dimenzije i sastav vegetacijskih površina i sadnih prostora
– vrste, količine i kvalitetu sadnog materijala
– količine radova i troškovne podatke
takav dokument po svojoj funkciji predstavlja projekt krajobrazne arhitekture i treba ga kao takvog prepoznati u projektnoj dokumentaciji.
Krajobrazni elaborat ne može istodobno biti dokument koji prethodi projektu i dokument iz kojeg se neposredno preuzima projektno rješenje. Ako sadržava samo analizu i smjernice, projektno rješenje mora se izraditi u odgovarajućem projektu. Ako sadržava buduće rješenje i tehničku razradu, tada se mora nazvati i pravno tretirati kao projekt.
Potrebno je također propisati tko može izrađivati krajobrazni elaborat.
UKAH predlaže da krajobrazni elaborat izrađuje osoba odgovarajuće stručne kvalifikacije iz područja krajobrazne arhitekture koja svojim potpisom preuzima odgovornost za:
– istinitost i potpunost podataka o postojećem stanju
– stručnu utemeljenost inventarizacije i analize
– pravilno utvrđivanje krajobraznih, ekoloških i biotehničkih ograničenja
– stručnu opravdanost predloženih uvjeta i smjernica
– cjelovitost elaborata.
Krajobrazni elaborat treba izrađivati i potpisivati osoba odgovarajuće stručne kvalifikacije iz područja krajobrazne arhitekture. Potpisom bi preuzimala odgovornost za istinitost i potpunost podataka o postojećem stanju, stručnu utemeljenost inventarizacije i analiza, pravilno utvrđivanje relevantnih ograničenja te stručnu utemeljenost predloženih uvjeta i smjernica.
4. KOMENTAR UZ ČLANKE 31. I 33.
Obvezni tekstualni, tehnički i troškovni sadržaj projekta krajobrazne arhitekture
UKAH predlaže da se odredbe članaka 31. i 33. dopune zahtjevima za sadržaj projekta krajobrazne arhitekture. Projekt krajobrazne arhitekture ne smije se svesti na plan sadnje i popis biljnih vrsta. Njegov opseg treba biti razmjeran vrsti, veličini i složenosti zahvata.
UKAH stoga predlaže da se propiše minimalni sadržaj projekta krajobrazne arhitekture, uz mogućnost prilagodbe opsega dokumentacije vrsti, veličini i složenosti konkretnog zahvata. Ako važeći zakonski okvir ne omogućuje krajobraznom arhitektu potpisivanje projekta krajobrazne arhitekture koji je izradio, UKAH predlaže odgovarajuću izmjenu propisa u opsegu potrebnom da se takvo potpisivanje i odgovornost za vlastiti stručni sadržaj omoguće.
5. KOMENTAR UZ ČLANKE 25. I 51.
Sadržaj grafičkih prikaza krajobraznog uređenja
UKAH predlaže da se članci 25. i 51. dopune tako da se jasno odredi sadržaj grafičkog prikaza krajobraznog uređenja te jasno razlikuje prikaz postojećeg stanja i smjernica iz krajobraznog elaborata od grafičkog dijela projekta krajobrazne arhitekture.
Članak 25. za idejni projekt manje složene zgrade zahtijeva da pregledna situacija uređenja građevne čestice prikaže „krajobrazno uređenje”, ali ne određuje što taj prikaz mora sadržavati. Članak 51. za glavni projekt zahtijeva nacrte uređenja građevne čestice, uključujući „krajobrazno uređenje prema krajobraznom elaboratu”, također bez određenja njegova sadržaja.
Sama oznaka zelene površine ili popis biljnih vrsta ne predstavlja projektno rješenje uređenja krajobraza i ne omogućuje provjeru odnosa vegetacije prema građevinama, instalacijama, prometnim površinama, rasvjeti, odvodnji i drugim elementima niti može biti pouzdana podloga za izvođenje radova.
UKAH predlaže da se izraz iz članka 51. „krajobrazno uređenje prema krajobraznom elaboratu” zamijeni izrazom „krajobrazno uređenje prema projektu krajobrazne arhitekture”.
Ako se krajobrazni elaborat definira kao analitička stručna podloga, formulacija „krajobrazno uređenje prema krajobraznom elaboratu” nije odgovarajuća. Projektni nacrt budućeg krajobraznog uređenja ne može neposredno proizlaziti iz dokumenta koji sadržava postojeće stanje, ograničenja, uvjete i smjernice, nego iz projektnog rješenja krajobrazne arhitekture. Ovim se ne određuje način na koji je taj projekt organiziran unutar cjelokupne projektne dokumentacije.
6. KOMENTAR UZ ČLANKE 10., 11., 12., 13., 17., 28. I 29.
Potpisivanje i odgovornost za stručni sadržaj
UKAH predlaže da se jasno urede potpisivanje i odgovornost za stručni sadržaj krajobraznog elaborata i projekta krajobrazne arhitekture te da se odgovarajuće dopune odredbe o elektroničkom potpisivanju, naslovnim stranicama, grafičkim sastavnicama i evidentiranju projektne dokumentacije.
Grafički dio projekta krajobrazne arhitekture trebao bi, ovisno o vrsti i složenosti zahvata, sadržavati najmanje:
– odgovarajuću geodetsku ili drugu podlogu
– prikaz postojećeg stanja i položaja postojeće vegetacije
– oznaku vegetacije koja se zadržava, štiti, presađuje ili uklanja
– zaštitne zone postojećih stabala kada su potrebne
– točan položaj planirane vegetacije i plan sadnje povezan s popisom vrsta i količinama
– funkcionalnu organizaciju prostora te namjenu i obradu površina
– položaj staza, površina za boravak i urbane opreme
– oblikovanje terena i visinske kote
– krajobrazni dio rješenja odvodnje, infiltracije i retencije kada je predviđen
– položaj sustava navodnjavanja kada je predviđen
– dimenzije i tehničke zahtjeve vegetacijskih površina i sadnih prostora
– odnos vegetacije prema zgradama, prometnicama, parkiralištima, instalacijama, rasvjeti i drugim elementima
– karakteristične presjeke te detalje sadnje, pripreme tla i zaštite postojeće vegetacije kada su potrebni.
U idejnoj fazi opseg razrade može biti manji, ali mora biti dovoljan da se jasno utvrde osnovna organizacija otvorenog prostora, vegetacija koja se zadržava ili uklanja, planirana vegetacijska struktura, osnovno oblikovanje terena i odnos krajobraznog uređenja prema građevini, prometu i infrastrukturi. U glavnom i izvedbenom projektu grafičko rješenje mora sadržavati podatke potrebne za tehničku provjeru i izvođenje radova.
Za krajobrazni elaborat potrebno je jasno odrediti osobu koja ga izrađuje i potpisuje. Elaborat bi trebala izrađivati i kvalificiranim elektroničkim potpisom potpisivati osoba odgovarajuće stručne kvalifikacije iz područja krajobrazne arhitekture, koja odgovara za njegov stručni sadržaj.
Naslovna stranica krajobraznog elaborata trebala bi sadržavati najmanje:
– naziv građevine odnosno zahvata i podatke o lokaciji
– naziv i podatke investitora
– naziv i podatke izrađivača elaborata
– ime i stručnu kvalifikaciju osobe koja ga je izradila
– oznaku elaborata i projekta kojem elaborat služi kao podloga
– datum izrade i kvalificirani elektronički potpis.
Potpisom krajobraznog elaborata njegov izrađivač trebao bi preuzeti odgovornost za:
– istinitost i potpunost podataka o postojećem stanju
– stručnu utemeljenost inventarizacije i analize
– pravilno utvrđivanje krajobraznih, ekoloških i biotehničkih ograničenja
– stručnu opravdanost uvjeta i smjernica
– mjere zaštite postojeće vegetacije i tla
– usklađenost elaborata s pravilima struke i primjenjivim posebnim propisima.
Projekt krajobrazne arhitekture
Projekt krajobrazne arhitekture trebao bi izrađivati i potpisivati odgovorni projektant odgovarajuće stručne kvalifikacije iz područja krajobrazne arhitekture.
Odgovorni projektant projekta krajobrazne arhitekture svojim bi potpisom trebao preuzeti odgovornost za:
– cjelovitost krajobraznog rješenja
– funkcionalnu i prostornu organizaciju otvorenog prostora
– stručno utemeljeno očuvanje, presađivanje ili uklanjanje postojeće vegetacije
– izbor, položaj i uvjete razvoja planirane vegetacije
– oblikovanje i nivelaciju terena
– projektiranje tla i sadnih prostora
– krajobrazne dijelove upravljanja oborinskim vodama
– zaštitu vegetacije i tla tijekom izvođenja
– program održavanja i razvoja vegetacije
– stručnu ispravnost, izvedivost i dugoročnu održivost rješenja
– usklađenost s pravilima struke, posebnim propisima, prostornim planom, lokacijskim uvjetima, projektnim zadatkom i stručnim podlogama.
Za projekt krajobrazne arhitekture mora biti jasno navedeno ime i stručna kvalifikacija izrađivača projektnog rješenja krajobraznog uređenja. Mora mu se omogućiti da svojim kvalificiranim elektroničkim potpisom potvrdi stručni sadržaj koji je izradio i za njega preuzme odgovornost.
Potpis projektanta krajobrazne arhitekture treba biti vezan uz projektno rješenje koje je izradio, dok odgovornost drugih projektanata ostaje definirana u skladu s njihovim stručnim područjem i važećim propisima. Ovim se zahtjevom ne predlaže promjena međusobnog odnosa projektantskih struka, nego se sprječava da autor krajobraznog rješenja u projektnoj dokumentaciji ostane bez mogućnosti da vlastiti stručni rad potpiše. Ako važeći zakonski okvir ne omogućuje krajobraznom arhitektu potpisivanje projekta krajobrazne arhitekture koji je izradio, UKAH predlaže odgovarajuću izmjenu propisa u opsegu potrebnom da se takvo potpisivanje i odgovornost za vlastiti stručni sadržaj omoguće.
Članak 10.
Omogućiti kvalificirano elektroničko potpisivanje krajobraznog elaborata i projekta krajobrazne arhitekture od strane osobe odgovarajuće stručne kvalifikacije koja ih je izradila.
Članak 11.
UKAH predlaže da, kada idejni projekt manje složene zgrade sadržava idejno krajobrazno rješenje, naslovnicu idejnog projekta potpisuje i projektant krajobraznog uređenja, odnosno krajobrazni arhitekt koji je to rješenje izradio te svojim potpisom preuzima odgovornost za njegov stručni sadržaj.
Članci 12. i 13.
Kada idejni projekt sadržava idejno krajobrazno rješenje, u projektnoj dokumentaciji treba navesti i omogućiti potpis projektanta krajobrazne arhitekture koji je to rješenje izradio.
Odredbe o odgovornosti za tekstualne, tablične, proračunske i grafičke dijelove projekta te o usklađenosti izvedbenog s glavnim projektom treba na odgovarajući način primijeniti i na sadržaj projekta krajobrazne arhitekture koji potpisuje njegov autor.
Ako važeći zakonski okvir ne omogućuje krajobraznom arhitektu potpisivanje projekta krajobrazne arhitekture koji je izradio, UKAH predlaže odgovarajuću izmjenu propisa u opsegu potrebnom da se takvo potpisivanje i odgovornost za vlastiti stručni sadržaj omoguće.
Ako se projekt krajobrazne arhitekture uvrsti među strukovne odrednice projekata, na njega bi se automatski primjenjivala ista pravila kao i na projekte drugih struka.
Članak 17.
U grafičkim prikazima projekta krajobrazne arhitekture potrebno je obvezno navesti projektanta krajobrazne arhitekture koji je izradio i potpisao odgovarajuće projektno rješenje.
Ako se projekt krajobrazne arhitekture uvrsti među strukovne odrednice projekata, na njega bi se automatski primjenjivala ista pravila kao i na projekte drugih struka.
Članak 28.
Potpisani krajobrazni elaborat treba navesti u popisu elaborata i priložiti glavnom projektu kada je korišten kao projektantska podloga. Projekt krajobrazne arhitekture treba biti jasno evidentiran u projektnoj dokumentaciji kao njezina strukovna odrednica.
Ako se projekt krajobrazne arhitekture proglasi strukovnom odrednicom projekta, cijeli bi se članak na njega automatski primjenjivao. Stoga nije potrebno propisivati posebne odredbe samo za projekt krajobrazne arhitekture, nego osigurati da se na njega primjenjuju ista pravila kao i na projekte drugih struka. UKAH se zalaže za jednak položaj struke u sustavu projektne dokumentacije, a ne za poseban režim.
Članak 29.
U podacima o projektu potrebno je omogućiti navođenje strukovne odrednice „projekt krajobrazne arhitekture”, imena i stručne kvalifikacije projektanta krajobrazne arhitekture koji ga je izradio te njegova kvalificiranog elektroničkog potpisa.
Ako važeći zakonski okvir ne omogućuje krajobraznom arhitektu da potpiše projekt krajobrazne arhitekture koji je izradio, UKAH predlaže odgovarajuću izmjenu zakona ili povezanih propisa isključivo u opsegu potrebnom da mu se takvo potpisivanje i preuzimanje odgovornosti za vlastiti stručni sadržaj omoguće.
Ako je projekt krajobrazne arhitekture sastavni dio projektne dokumentacije na temelju koje je izdana građevinska dozvola, izvedba krajobraznog rješenja podliježe provjeri usklađenosti s odobrenim projektom. Zato je važno jasno urediti i postupanje s naknadnim izmjenama, kako se bitni elementi krajobraznog rješenja ne bi mogli mijenjati tijekom ili nakon građenja bez odgovarajuće stručne i projektantske kontrole. Cilj mora biti sustav u kojem osoba koja je stvarno izradila projektno rješenje to rješenje i potpisuje, za njega stručno i pravno odgovara te nadzire njegovu pravilnu izvedbu.
Ako se projekt krajobrazne arhitekture proglasi strukovnom odrednicom, cijeli bi se članak na njega automatski primjenjivao.
Udruženje krajobraznih arhitekata Hrvatske 
Leave a comment