Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine otvorilo je od 24. rujna do 25. listopada 2026. godine Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću za Prijedlog Pravilnika o obveznom sadržaju idejnog projekta.
U nastavku prenosimo komentare koje je Upravni odbor Udruženja krajobraznih arhitekata Hrvatske (UKAH) podnio putem sustava e-Savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/10314):
Opći komentar
Udruženje krajobraznih arhitekata Hrvatske pozdravlja što Prijedlog Pravilnika na više mjesta prepoznaje krajobrazno uređenje (članak 17. stavak 1., članak 19. stavak 8., Prilozi 2., 4. i 5.). Smatramo, međutim, kako se preciznijom definicijom krajobraznog uređenja u okviru idejnog projekta može osigurati da otvoreni prostori budu kvalitetniji, više doprinose obnovi prirode, te zaštiti krajobraznih i prirodnih vrijednosti.
„Situacija krajobraznog uređenja” nije definirana, nije određen njezin sadržaj, nije određeno tko je izrađuje i potpisuje, a obveza se veže uz nedovoljno precizno određen pojam „većih prostornih cjelina”. Za razliku od drugih situacija (članak 4. stavak 1. točke 8. do 12.), kojima su određeni podloga, mjerilo i obvezni sadržaj, za situaciju krajobraznog uređenja ništa od toga nije propisano.
Članak 17. propisuje grafičke prikaze idejnog projekta i njihov sadržaj, ali ne određuje sadržaj grafičkog prikaza krajobraznog uređenja. Bez detaljnije propisanog sadržaja, grafički prikaz krajobraznog uređenja bi se lako u praksi mogao svesti na oznaku zelenih površina bez dodatnih sadržaja. Sama oznaka zelene površine ne predstavlja rješenje krajobraznog uređenja, niti projekt krajobrazne arhitekture, i ne omogućuje provjeru usklađenosti zahvata s prostornim planom i posebnim uvjetima.
Na razini idejnog projekta opseg razrade krajobraznog uređenja je manji, ali mora biti dovoljan kako bi se jasno mogli utvrditi minimalno:
– osnovna organizacija otvorenog prostora
– postojeća vegetacija koja se zadržava, štiti odnosno uklanja
– planirana vegetacijska struktura
– reljef i osnovno oblikovanje terena
– otvorene i zelene površine, pješačke komunikacije i druge popločane površine
– odnos krajobraznog uređenja prema građevini/građevinama, prometu i infrastrukturi.
Navedeno su sve sadržaji koji zahtijevaju specifična znanja krajobrazne arhitekture, te je potrebno uključiti stručnjake iz stručnog područja krajobrazne arhitekture.
Prijedlog novih Arhitektonskih politika Republike Hrvatske u poglavlju 1.4. „Krajobraz kao determinanta prostora” navodi kako je potrebno osigurati povećanja zelenih površina i pokrivenost krošnjama stabala do postizanja zadovoljavajuće razine te očuvanje i unapređenje biološke i krajobrazne raznolikosti. U poglavlju „5.5. Jačanje otpornosti na klimatske promjene i prirodne katastrofe“ navodi kako je otpornost prostora na klimatske promjene i prirodne katastrofe potrebno sustavno uključiti u sve razine prostornog planiranja, projektiranja i gradnje, što se između ostaloga postiže „planiranjem zelenih i zasjenjenih površina, zelenih klinova“.
Kako bi se provedba tih politika osigurala na razini pojedinačnog zahvata, njihove je preporuke potrebno ugraditi u ovaj Pravilnik, a to se najizravnije postiže jasno uređenom situacijom krajobraznog uređenja i krajobraznim uvjetima uređenja u opisu lokacijskih uvjeta (u Prilozima od 2. do 7. i Prilogu 9.).
Komentar uz članak 4. Pojmovi
Nadopuna teksta
Predlaže se u članku 4. stavku 1. dodati novu točku kojom se definira situacija krajobraznog uređenja. Pojam se rabi u člancima 17. i 19. te u Prilozima 4. i 5., ali nije definiran. Bez definicije nije jasno što situacija krajobraznog uređenja obvezno sadrži, na kojoj se podlozi izrađuje ni tko je izrađuje i potpisuje, pa se u praksi može dogoditi da bude svedena na grafičku oznaku zelenih površina.
UKAH predlaže da definicija situacije krajobraznog uređenja glasi:
„Situacija krajobraznog uređenja izrađuje se na geodetskoj situaciji stvarnog stanja terena u položajnom i visinskom smislu, u primjerenom mjerilu (najmanje u mjerilu nacrta građevine ili zahvata u prostoru za koji se izrađuje, ili krupnijem), a prikazuje postojeće i planirane krajobrazne strukture i elemente, osnovnu organizaciju otvorenog prostora, postojeću vegetaciju s oznakom vegetacije koja se zadržava, štiti odnosno uklanja, planiranu vegetaciju, reljef i oblikovanje terena, otvorene i zelene površine, pješačke komunikacije i druge popločane površine, odnos krajobraznog uređenja prema građevini, prometu i infrastrukturi te druge elemente relevantne za krajobrazno oblikovanje zahvata. Situaciju krajobraznog uređenja izrađuje i potpisuje osoba odgovarajuće stručne kvalifikacije iz područja krajobrazne arhitekture.”
Opseg i razina razrade situacije razmjerni su vrsti, veličini i složenosti zahvata te razini idejnog projekta.
Komentar uz članak 17. Sadržaj grafičkih prikaza
Nadopuna teksta
Predlaže se u članku 17. stavku 1. posljednjem podstavku proširiti popis zahvata za koje se krajobrazno uređenje obvezno izrađuje te odrediti tko ga izrađuje.
Popis „većih prostornih cjelina“: „kamp, golf igralište i slični zahvati” ne obuhvaća složene građevine ugostiteljsko-turističke namjene T1 i T2 na način na koju su obuhvaćene u članku 158. stavku (1), točki 4. Zakona o prostornom uređenju. Prilog 4. ovog Prijedloga Pravilnika u točki 13. traži navođenje „oznake prikaza krajobraznog rješenja na situaciji krajobraznog uređenja zahvata u prostoru…“ za složene građevine ugostiteljsko-turističke namjene T1 i T2, pa ih je potrebno izdvojiti i u ovom članku. Krajobrazno uređenje parcele, odnosno kompleksa ključno je i za ugostiteljsko-turističku namjenu u građevinskom području naselja (T1) i za ugostiteljsko-turističku namjenu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja s gradnjom smještajnih građevina (T2), a osobito zbog zaštite prirodnih, kulturnih i krajobraznih vrijednosti i ostvarivanja prostorno održivog turizma za koji se zalažu nove Arhitektonske politike RH.
Dodatno, popis u članku 17. stavku 1. potrebno je i uskladiti s člankom 19. stavkom 8. ovog prijedloga Pravilnika, odnosno s člankom 19., stavkom (1), točkom 55 Zakona o prostornom uređenju, koji kao složene zahvate u prostoru navodi kamp, golf igralište i adrenalinski park, dok adrenalinski park u članku 17. nije naveden.
UKAH stoga predlaže da posljednji podstavak članka 17. stavka 1. glasi:
„– drugi grafički i shematski prikazi koji na primjeren način prikazuju položaj, smještaj, tehničko rješenje, oblikovanje, uređenje zahvata u prostoru, krajobrazno uređenje većih prostornih cjelina (obvezno se izrađuje za kamp, golf igralište, adrenalinski park i složene građevine ugostiteljsko-turističke namjene T1 i T2 te slične zahvate u prostoru, a izrađuje ga i potpisuje osoba odgovarajuće stručne kvalifikacije iz područja krajobrazne arhitekture), sanaciju i prenamjenu prostora te tehničko rješenje privremenih građevina ako su potrebne za organizaciju gradilišta.”
Komentar uz članak 19. Situacije za zahvate u slučajevima određivanja obuhvata zahvata u prostoru
Nadopuna teksta
Predlaže se u članku 19. stavcima 8. i 9. odrediti tko izrađuje i potpisuje situaciju krajobraznog uređenja te propisati obvezu njezine izrade i za kampove za koje se provodi unapređenje stanja u prostoru.
Stavak (8)
Stavak (8) propisuje da idejni projekt za složeni zahvat u prostoru obvezno sadrži situaciju krajobraznog uređenja, ali ne određuje njezin sadržaj niti tko je izrađuje i potpisuje. Situacija krajobraznog uređenja obuhvaća postojeće i planirane krajobrazne strukture i elemente, postojeću vegetaciju s oznakom vegetacije koja se zadržava, štiti ili uklanja, planiranu vegetaciju, reljef i oblikovanje terena, odnos krajobraznog uređenja prema građevini, prometu i infrastrukturi te druge elemente relevantne za krajobrazno oblikovanje zahvata, što su sve sadržaji koji zahtijevaju specifična znanja krajobrazne arhitekture.
Dodatno, potrebno je navesti i složene građevine ugostiteljsko-turističke namjene T1 i T2, što je detaljnije obrazloženo u komentaru na članak 17.
UKAH stoga predlaže da stavak 8. glasi:
„(8) Ako se lokacijska dozvola izdaje za veću prostornu cjelinu ili složeni zahvati u prostoru (složene građevine ugostiteljsko-turističke namjene T1 i T2 ili kamp, golf igralište, adrenalinski park i sl.) idejni projekt obvezno sadrži situaciju krajobraznog uređenja, koju izrađuje i potpisuje osoba odgovarajuće stručne kvalifikacije iz područja krajobrazne arhitekture.”
Stavak (9)
Stavak (9) za kamp za koji se provodi unapređenje stanja u prostoru traži samo situaciju postojećeg stanja objekata i kamping parcela. Smatramo da je za unapređenje stanja postojećih kampova krajobrazno uređenje ključno. To potvrđuje i Prilog 5. ovog prijedloga Pravilnika, koji u točki 14. za te kampove zahtijeva oznaku prikaza krajobraznog rješenja na situaciji krajobraznog uređenja za cjelinu obuhvata kampa, kojim se moraju postići ciljevi obnove prirode. Stavak 9. stoga mora tražiti istu situaciju kao i Prilog 5.
UKAH stoga predlaže da stavak 9. glasi:
„(9) Ako se lokacijska dozvola izdaje za kamp za koji se provodi unapređenje stanja u prostoru, idejni projekt obvezno sadrži situaciju postojećeg stanja svih objekata kampa i kamping parcela prikazanu na podlozi geodetske situacije stvarnog stanja terena u položajnom i visinskom smislu te na katastarskom planu u primjerenom mjerilu i situaciju krajobraznog uređenja, koju izrađuje i potpisuje osoba odgovarajuće stručne kvalifikacije iz područja krajobrazne arhitekture.”
Komentar uz Priloge od 2. do 7. i Prilog 9. (Opisi lokacijskih uvjeta)
Nadopuna teksta
Predlaže da pojam „mjere obnove prirode”, koji se ponavlja u prilozima od 2. do 9., u točki „Mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu“ konkretizirati i vezati uz situaciju krajobraznog uređenja.
Izraz je u sadašnjem tekstu samo navod u dugom popisu mjera i ne daje jasnu uputu što se u idejnom projektu očekuje. Mjere obnove prirode, očuvanja i povećanja zelenih površina i pokrivenosti krošnjama stabala te rješenja temeljena na prirodi razrađuju se kroz projekt krajobrazne arhitekture, a provode krajobraznim uređenjem zahvata.
UKAH stoga predlaže da se u svim prilozima iza izraza „mjere obnove prirode” doda tekst: „uključujući mjere krajobrazne obnove, očuvanja i povećanja zelenih površina i pokrivenosti krošnjama stabala te rješenja temeljena na prirodi, razrađene u projektu krajobrazne arhitekture na razini idejnog projekta i prikazane na situaciji krajobraznog uređenja”.
Radi poticanja realizacije ciljeva Uredbe EU-a o obnovi prirode predlaže se propisati obvezu navođenja krajobraznih uvjeta uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru kao i obvezu izrade krajobraznog rješenja u okviru projekta krajobrazne arhitekture, s prikazom na situaciji krajobraznog uređenja, za sve vrste zahvata (zgrade, infrastrukturne građevine i druge vrste zahvata).
Komentar uz Prilog 2. Opis lokacijskih uvjeta (Zgrade)
Nadopuna teksta
Predlaže se točku 12. Priloga 2. dopuniti tako da se odredi tko utvrđuje krajobrazne uvjete uređenja i te navođenjem izrade prikaza krajobraznog rješenja.
Tekst „Navesti krajobrazne uvjete uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru” ne određuje izvor ni stručno autorstvo tih uvjeta. Za kvalitetno krajobrazno uređenje potrebno je već u najranijim fazama projektiranja uključiti stručnjaka odgovarajućih kompetencija, uključujući krajobraznog arhitekta, radi izrade funkcionalnog i dugoročno održivog krajobraznog rješenja.
Radi poticanja realizacije ciljeva EU Uredbe o obnovi prirode predlaže se propisati obvezu izrade krajobraznog rješenja na situaciji krajobraznog uređenja za sve vrste zahvata uključujući i zgrade. Naslov točke 12 („prilikom zahvata većih prostornih cjelina”) također je potrebno ispraviti, jer pojam „većih” cjelina nije određen, a obveza treba biti razmjerna vrsti i složenosti zahvata.
UKAH stoga predlaže da točka 12. glasi:
„12. Uvjeti krajobraznog uređenja
Navesti krajobrazne uvjete uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru, koje utvrđuje i obrazlaže osoba odgovarajuće stručne kvalifikacije iz područja krajobrazne arhitekture.
Ovisno o vrsti i funkciji zgrade navesti oznaku prikaza krajobraznog rješenja na situaciji krajobraznog uređenja, koju izrađuje i potpisuje osoba odgovarajuće stručne kvalifikacije iz područja krajobrazne arhitekture.”
Komentar uz Prilog 3. Opis lokacijskih uvjeta (Infrastrukturne građevine, složeni zahvati u prostoru i složene građevine)
Nadopuna teksta
Radi poticanja realizacije ciljeva EU Uredbe o obnovi prirode predlaže se propisati izradu krajobraznog rješenja na situaciji krajobraznog uređenja za sve vrste zahvata uključujući i infrastrukturne građevine, složeni zahvati u prostoru i složene građevine.
UKAH stoga predlaže u točki 9. ili u zasebnoj točki dodati:
„Ako je potrebno izvoditi radove na uređenju okoliša navesti krajobrazne uvjete uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru, koje utvrđuje i obrazlaže osoba odgovarajuće stručne kvalifikacije iz područja krajobrazne arhitekture.
Navesti oznaku prikaza krajobraznog rješenja na situaciji krajobraznog uređenja, koju izrađuje (i potpisuje) od osoba odgovarajuće stručne kvalifikacije iz područja krajobrazne arhitekture.”
Komentar uz Prilog 4. Opis lokacijskih uvjeta (Složeni zahvati u prostoru i složene građevine ugostiteljsko-turističke namjene T1 i T2)
Nadopuna teksta
Točka 1. Vrsta radova
U točki 1. Vrsta radova propisano je: „Navesti je li potrebno izvoditi radove na uređenju okoliša”. Radovi na uređenju okoliša trebali bi biti obvezni za složene zahvate i složene građevine ugostiteljsko-turističke namjene T1 i T2. Krajobrazno uređenje parcele, odnosno kompleksa ključno je i za ugostiteljsko-turističku namjenu u građevinskom području naselja (T1) i za ugostiteljsko-turističku namjenu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja s gradnjom smještajnih građevina (T2), a osobito zbog zaštite prirodnih, kulturnih i krajobraznih vrijednosti i ostvarivanja prostorno održivog turizma za koji se zalažu nove Arhitektonske politike RH.
Izostanak obveze krajobraznog uređenja hotela i hotelskih kompleksa otvara prostor za zahvate u kojima se kvaliteta otvorenih prostora, očuvanje vegetacije i uklapanje u okolni krajobraz prepuštaju volji investitora. Takav pristup zanemaruje činjenicu da je krajobraz jedan od temeljnih resursa hrvatskog turizma te pogoduje njegovoj daljnjoj degradaciji. Pravilnik treba osigurati da krajobrazno uređenje bude sastavni dio cjelovitog projektnog rješenja, a ne neobvezan dodatak turističkoj izgradnji.
Nove Arhitektonske politike RH u poglavlju „1.4. Krajobraz kao determinanta prostora“ navode: „Posebnu pažnju potrebno je posvetiti degradiranim urbanim i ruralnim krajobrazima nastalim (…) turističkim kompleksima (…).“ Potrebno je spriječiti dalju degradaciju prostora neprimjerenim turističkim kompleksima, između ostaloga i propisivanjem obveze krajobraznog uređenja okoliša kompleksa ugostiteljsko-turističke namjene T1 i T2 namjene.
Navedeno nije sukladno ni članku 158., stavku (1), točki 4. Zakona o prostornom uređenju koji propisuje da idejni projekt prikazuje krajobrazno uređenje turističkih zona.
UKAH stoga predlaže u točki 1. riječi „Navesti je li potrebno izvoditi radove na uređenju okoliša” zamijeniti riječima „Navesti radove na uređenju okoliša”
Točka 13. Uvjeti krajobraznog uređenja
Predlaže se točku 13. Priloga 4. dopuniti tako da se odredi tko utvrđuje krajobrazne uvjete uređenja i tko izrađuje prikaza krajobraznog rješenja.
Tekst „Navesti krajobrazne uvjete uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru” ne određuje izvor ni stručni autorstvo tih uvjeta. Za kvalitetno krajobrazno uređenje neophodno je u najranijim fazama projektiranja uključiti krajobraznog arhitekta, koji svojim znanjima i stručnom kvalifikacijom može jamčiti funkcionalno i dugoročno održivo krajobrazno rješenje.
UKAH stoga predlaže da točka 13. glasi:
„Navesti krajobrazne uvjete uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru, koje utvrđuje i obrazlaže osoba odgovarajuće stručne kvalifikacije iz područja krajobrazne arhitekture.
Navesti oznaku prikaza krajobraznog rješenja na situaciji krajobraznog uređenja zahvata u prostoru, za cjelinu zahvata u prostoru i detaljnije za pojedine prostorne cjeline, koju izrađuje i potpisuje osoba odgovarajuće stručne kvalifikacije iz područja krajobrazne arhitekture.”
Komentar uz Prilog 5. (Opis lokacijskih uvjeta (Složeni zahvati u prostoru – kampovi za koji se provodi unapređenje stanja u prostoru)
Opći komentar
Prilog 5. odnosi se na kampove za koje se provodi unapređenje stanja u prostoru. Istovremeno, novi kampovi izrijekom nisu obuhvaćeni nijednim obrascem. Članak 19. stavak 8. kamp navodi kao složeni zahvat, a naslovi Priloga 3. i Priloga 4. oba obuhvaćaju složene zahvate u prostoru. Nije jasna razlika opisa lokacijskih uvjeta između novih kampova i kampova za koje se provodi unapređenje stanja u prostoru.
UKAH predlaže izrijekom odrediti koji od obrazaca u prilozima se odnosi na izgradnju novih kampova ili za nove kampove propisati zaseban obrazac.
Nadopuna teksta
Točka 10. Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina
„Prikaz i izračun postojećeg prirodnog terena i zelenila (visoko i nisko)” je neprecizan i neusklađen sa stručnom terminologijom. Dok prikaz postojećeg prirodnog terena s izračunom površina ne zahtijeva posebna stručna znanja, prikaz položaja postojeće vegetacije s popisom vrsta zahtijeva specifična stručna znanja iz područja krajobrazne arhitekture. Osim toga, s obzirom su u pitanju postojeći kampovi s postojećom vegetacijom koja može biti i velike starosti, potrebno je također provesti i analizu zdravstvenog stanja postojeće visoke vegetacije. Idealni kamp je pun drveća koje pruža duboku hladovinu. Istovremeno, vjetrolomi ne smiju ugroziti zdravlje i život ljudi, niti imovinu. Stoga smatramo neophodnim uključiti odgovarajuće stručnjake koji će procijeniti zdravstveno stanje visoke vegetacije, osobito za kampove za koje se provodi unaprjeđenje stanja u prostoru.
Krajobrazni arhitekti posjeduju specifična stručna znanja za analizu i prikaz postojeće visoke i niske vegetacije, analizu njihovog stanja, a prema potrebi će uključiti i stručnjake iz područja arborikulture.
UKAH stoga predlaže tekst „Prikaz i izračun postojećeg prirodnog terena i zelenila (visoko i nisko)” zamijeniti s:
„Prikaz i izračun postojećeg prirodnog terena, prikaz položaja postojeće visoke i niske vegetacije s popisom vrsta i analizom njenog postojećeg stanja koju izrađuje i potpisuje osoba odgovarajuće stručne kvalifikacije iz područja krajobrazne arhitekture.”
Točka 14. Uvjeti krajobraznog uređenja
Predlaže se točku 14. Priloga 5. dopuniti tako da se odredi tko utvrđuje krajobrazne uvjete uređenja i tko izrađuje prikaz krajobraznog rješenja.
Tekst „Navesti krajobrazne uvjete uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru” ne određuje izvor ni stručno autorstvo tih uvjeta. Za kvalitetno krajobrazno uređenje neophodno je u najranijim fazama projektiranja uključiti stručnjake odgovarajućih kompetencija, uključujući krajobrazne arhitekte, koji svojim znanjima i stručnim kvalifikacijama doprinose izradi funkcionalnog i dugoročno održivog krajobraznog rješenja.
Također predlažemo preispitati izraz „biološka rekultivacija”. Rekultivacija je termin koji se u pravilu koristi za povratak u uporabu zemljišta oštećenih rudarstvom ili odlaganjem otpada, a za kampove je prikladniji izrazi poput „sanacija degradiranog krajobraza“ ili „obnova prirodnih obilježja prostora” (koji obuhvaća zahvate poput uklanjanja nepropusnih površina, sanaciju tla, obnovu vegetacije i krajobraznih struktura).
UKAH stoga predlaže da točka 13. glasi:
„Navesti krajobrazne uvjete uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru, koje utvrđuje i obrazlaže osoba odgovarajuće stručne kvalifikacije iz područja krajobrazne arhitekture.
Navesti oznaku prikaza krajobraznog rješenja na situaciji krajobraznog uređenja zahvata u prostoru, za cjelinu obuhvata kampa, a kojim se moraju postići ciljevi obnove prirode i krajobrazne sanacije, koju izrađuje i potpisuje osoba odgovarajuće stručne kvalifikacije iz područja krajobrazne arhitekture.“
Komentar uz Prilog 7. (Eksploatacijsko polje čvrste mineralne sirovine)
Nadopuna teksta:
U Savjetovanju s javnošću za Arhitektonske politike Republike Hrvatske Kvalitetan prostor za sve u poglavlju 1.4. Krajobraz kao determinanta prostora navodi se:
“Krajobrazne osnove i metode krajobraznog vrednovanja omogućuju donošenje kvalitetnijih i argumentiranijih planskih odluka, osobito u područjima izloženim snažnim razvojnim pritiscima. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti (…) eksploatacijskim poljima (…).
Izrada krajobraznih osnova treba osigurati kvalitetne podatke za zaštitu i unapređenje prostora te služiti (…) (za) određivanje područja zaštite i definiranje smjernica za održivo upravljanje prostorom, koje uključuju zadržavanje zelenih površina i pokrivenost krošnjama stabala do 2030. godine i osiguranje povećanja tih površina do postizanja zadovoljavajuće razine te očuvanje i unapređenje biološke i krajobrazne raznolikosti.”
Kako bi se osigurala provedba novih Apolitika RH, koje su u postupku savjetovanja istovremeno kada i ovaj prijedlog Pravilnika, potrebno je ugraditi njihove preporuke.
UKAH stoga predlaže dodati točku „Uvjeti krajobraznog uređenja“ s tekstom:
Navesti krajobrazne uvjete uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru osobito vezane za zaštitu krajobraza, koje utvrđuje i obrazlaže osoba odgovarajuće stručne kvalifikacije iz područja krajobrazne arhitekture.
Ako se izrađuje, navesti oznaku prikaza krajobraznog rješenja na situaciji krajobraznog uređenja koju izrađuje i potpisuje osoba odgovarajuće stručne kvalifikacije iz područja krajobrazne arhitekture.
Leave a Reply